BIOGRAFIJA   BORISA   PAPANDOPULA

Silvana Vulas

Split, rujan 2021.

             Glazbena ostavština Borisa Papandopula

Slika 1. Boris Papandopulo

     Hrvatski skladatelj i dirigent Boris Papandopulo (Slika 1.) (Bad Honnef, Njemačka, 25.veljače 1906. -Zagreb, 16.listopada 1991.) svojim skladateljskim opusom obilježio je 20. stoljeće hrvatske suvremene klasične glazbe. Majka sopranistica Maja Strozzi-Pečić i otac ruski plemenitaš Konstantin Papandopulos oblikovali su njegov interes za glazbu od ranog doba. Obiteljsko prijateljstvo s Igorom Stravinskim utječe na odluku da se bavi glazbom i usmjerava ga prema skladanju. Diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (mentor B. Bersa), a dirigiranje u Beču (mentori D. Fock i R. Nilius). Papandopulo je djelovao kao zborovođa pjevačkog društva Zvonimir u Splitu, pjevačkog društva Kolo u Zagrebu, učiteljskog pjevačkog društva Ivan Filipović, dirigent Sokolskog zbora u Kaštel Novome (Muzej grada Kaštela), dirigent Društvenog orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu, dirigent i ravnatelj Simfonijskog orkestra Hrvatskog krugovala, dirigent Opere u Rijeci, Opere u Sarajevu i  Splitu, Kazališta komedija i Simfonijskog orkestra radio postaje u Zagrebu te Opere u Kairu. Djeluje i kao glazbeni kritičar i profesor na Gradskoj glazbenoj školi u Splitu i nastavnik glazbe u dominikanskoj gimnaziji u Bolu. Godine 1927. u Zagrebu dirigira izvedbom vlastite skladbe Veče mladosti za mješoviti zbor i orkestar. Godine 1930. u Hrvatskom glazbenom zavodu održan je prvi autorski skladateljski koncert (Hrvatska enciklopedija – Boris Papandopulo). Elemente glazbe koje koristi temelji na folklornoj tematici oblikujući ih u vlastiti izričaj, sakralnoj tematici i tradicionalnim oblicima. Koristeći moduse, mijenjajući tonalitete te čestim promjenama metra skladbi ostavlja osobni glazbeni pečat motoričnosti u svojim djelima. Pučko pjevanje, gregorijanski koral, dodekafonija nadilaze tradicionalne forme stvarajući slobodne cikličke oblike. Tijekom godina zadržavajući karakterističan izričaj skladanja folklor uzima kao polazišnu točku koja opisuje karakter skladbe, ali ga harmonijski ne definira zadržavajući optimizam i vedrinu (Boris Papandopulo, Hrvatski biografski leksikon). Osnovna glazbena premisa koja se očituje u skladbama su zvukovne boje te izbor netipičnih kombinacija glazbala i tonskih odnosa što naglašava i karakterizira njegov skladateljski opus. Na taj način u skladbama ostvaruje živost i dinamičnost neoklasicističkog stila. Razvijajući svoj osebujni stil od tradicije preko glagoljaškog pjevanja i religioznih motiva pomiješanih s djelima socijalističkog realizma, ali i hrvatske povijesti iskazuje se kao vrstan majstor glazbenih formi, duhovit i inspirativan.  

Ostavština mu se od 2006. čuva u knjižnici Hrvatskog glazbenog zavoda. Hrvatski glazbeni zavod osnovan 1827. u knjižnici i arhivu pohranjuje glazbene časopise, knjige o glazbi i muzikalije. U 30 dužnim metara arhivske građe u Popisu ostavština pohranjenih u arhivu o Papandopulu su sačuvane muzikalije, fotografije i korespondencija (Hrvatski glazbeni zavod). Papandopulo je bio dugogodišnji član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti koja 1991.  mijenja naziv u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Arhiv tematskih zbirki, zbirki muzikalija i muzikološkog gradiva ne sadrži zasebnu zbirku muzikološkog gradiva Borisa Papandopula iako je Papandopulo s obzirom na obim građe i važnost skladateljskog opusa zaslužuje (Zbirka arhiva HAZU).  

Fonoodjel Hrvatskog radija sadrži više od pet stotina snimaka Papandopulovih skladbi i dirigentskih nastupa s različitim ansamblima i orkestrima. (Hrvatska enciklopedija – Boris Papandopulo). 

Hrvatsko društvo skladatelja navodi 743 djela Borisa Papandopula. Kod određenih glazbenih djela navedena je i godina nastanka. Navedena su dva popisa: abecedni popis i popis djela prema vrsti (djela za simfonijski orkestar, djela za komorni orkestar ili gudače, komorna djela, djela za dva klavira, djela za solo instrument, djela za glas uz instrumentalni ansambl, djela za glas i klavir, djela za glas solo uz jedno glazbalo, vokalno-instrumentalna djela, vokalna djela, zborska djela za mješovite zborove, zborska djela za muške zborove, zborska djela za ženske zborove, zborska djela za dječje zborove, scenska djela - opere, baleti, igrokazi, melodrami, scenska glazba, filmska glazba te izbor obrada i instrumentacija (Papandopulo, Boris; Hrvatsko društvo skladatelja). 

U posebnim izdanjima raznih izdavača tiskano je stotinjak skladbi: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski Glazbeni Zavod, Muzički informativni centar, Hrvatska udruga komornih i orkestralnih umjetnika, Cantus. 

Različiti izvođači snimaju njegove skladbe koje izdaju Jugoton, Croatia Records, Cantus, Aquarius Records i Orfej. (Hrvatska enciklopedija – Boris Papandopulo).   

Skladao je djela za simfonijski orkestar: Previranje, simfonijska slika, 1926.; Svečana simfonija, 1930.; Dozivanje kiše, simfonijska pjesma, 1925.;  II. simfonija (alt solo), 1946.; Kolo druga Tita, simfonijske varijacije, 1948.; Praeludium, 1949.; Koncertna uvertira, 1951.; Poema o Neretvi, 1951.; Obnova, simfonijski pokret, 1951.; Boje i kontrasti, varijacije na dva dodekafonska redoslijeda, 1963.; Marche Arabe Symphonique, 1968.; U početku bijaše ritam, simfonijski pokret, 1969.; Divertimento alla pasticcio (I. Lehrstück), 1971.; Concerto grosso I., 1971.; Hommage a Bach, 1972.; Ein Orchester–Mosaik (II. Lehrstück), 1972.; Svečani prolog, 1978.; Omladinska simfonijeta, 1983.; Sinfonia brevis, 1984.; Svečana uvertira, 1985.; Svečana predigra, 1986.; Concerto grosso II., 1990.; Djela za komorni orkestar ili gudače: Obradbe narodnih igara za komorni orkestar, 1937.; Sinfonietta za gudače, 1938.; Hrvatski tanac sv. Šimuna za mali orkestar (izgub.); Divertimento za gudače, oko 1953.; Iz moje bilježnice, šest studija za gudače, 1955.; Pintarichiana za gudače, 1974.; Mala suita za gudače, 1980.; Hommage a Sorkočević, 1985.; Vier Inventionen für die Camerata, za gudače, 1985. 

Koncertantna djela: Fantazija za klavir, 1930. ?; I. koncert za klavir; Koncert za violinu, 1943.; Vrzino kolo, simfonijski scherzo za klavir, 1958.; III. koncert za klavir, 1959.; Koncert za timpane; POP–koncert za 2 klavira, 1974.; Per aspera ad astra za orgulje, 1976.; Dvostruki koncert za violinu i violončelo, 1978.; Koncert za klarinet, 1982.; Koncert za trombon, 1983.; Koncert za saksofon.  

Djela za komorni orkestar ili gudače: II. koncert za klavir i gudače, 1947.; Concertino za trombu, timpane i gudače, 1950.; Koncert za fagot i gudače, 1958.; Koncert za čembalo i gudače, 1962.; Koncertantna muzika za flautu, harfu, gudače i udaraljke, 1965.; Koncert za kontrabas i gudače, 1968.; Mali koncert za piccolo i gudače, 1977.; Concertino za obou i komorni orkestar, 1981.; Koncert za ksilofon i gudače, 1983.; Mali koncert za klavir i gudače, 1983.; Trostruki koncert za obou, klarinet i fagot uz gudače, 1986.; Koncert za obou, ksilofon i gudače, 1987.; Suita za gitaru i komorni gudački orkestar, 1989. 

Komorna djela: 6 gudačkih kvarteta (I. 1927. ; II., III. 1945.; IV. (zagub.), 1950.; V. 1970.; VI. 1983.). 

Komorna djela za za puhački kvintet: I. kvintet (izgub.), oko 1942.; Mala suita, 1944.; Tri stavka (2. kvintet), 1954.; Mali koncert, 1971.; Kroz glazbenu prošlost, 1977.; Studije, 1979.; Divertimento, 1984.  

Komorna djela za puhački trio: Mala suita, 1949.; Nadsviravanje (+ mala i vela sopila), 1977.; Varijacije na popularnu božićnu temu, 1990. 

Komorna djela za glasovirski trio: Uspavanka (dječji trio); Lirski trio, 1982.; In modo antico, praeludium i fuga, 1975.; Papandopulijada u G–duru, 1986.; Tri stavka za Orlando, 1990.–91. 

Komorna djela za razne sastave: Sa ladanja, impresije sa ladanjskog života za 8 duhačkih instrumenata, 1925.; Concerto da camera za sopran solo, violinu i sedam drvenih duhačkih instrumenata, 1929.; Suita za violinu i klavir, 1929.; Mala suita. za violine i violončela (izgub.); Concertino in modo antico za 2 violine, violončelo i klavir (zagub.); Životinjsko pirovanje, šaljiva dječja igra za solo glasove, dječji zbor, violinu i klavir (izgub.); Introduzione, Arioso e Danza za violončelo i klavir, 1938.; Klarinetten–Quintett, 1940.; Rondo i Tužaljka za klavir i violinu (izgub.), 1942.; Kroz naše selo, suita za puhački kvintet, violinu i klavir; Bosanske narodne za glas, 2 klarineta, 2 fagota i udaraljke, 1945.; Fantazija.za violinu i klavir, 1950; Sonata za violu i klavir, 1956.; Mozaik za gudački kvartet i jazz kvartet, 1962.– 63.; Scherzo, nonet, 1964.; Capriccio za violinu i jazz kvartet, 1964.; Groteska za tubu, klavir i udaraljke, 1964.; Elegija za fagot i klavir, 1965.; Razgovor ugodni za flautu i čembalo, 1969.; 8 studija za 2 solo violine, 1972.; Sekstet za 2 violine, violu, violončelo, kontrabas i klavir, 1974.; Komad za klarinet i ostalo društvo, 1974.; 3 dijaloga za violinu i kontrabas, 1974.; Scherzo za fagot i klavir, 1978.; Tri stavka za kvartet flauti, 1979.; Zazvučala je pjesma mira i slobode za gudački kvartet, 1981.; Mala suita za 4 trombona, 1981.; 3 dijaloga za flautu i gitaru, 1982.; Preludij za rog i orgulje, 1982.; Duhački oktet, 1985.; Eine Kammersinfonie (nonet), 1985.; Triosonata za 2 gitare i kontrabas, 1985.; Komorni koncert za violinu solo i duhački kvintet, 1986.; Meditacija za violinu i klavir, 1987.; Trio za trubu, rog i trombon, 1987.; Suita za violončelo i gitaru, 1987.; Trio za flautu, fagot i klavir, 1988.; Čarobna frula, komad za flautu (piccolo) i udaraljke, 1988.; Razgovor ugodni za fagot i violončelo, 1988.; Sonata za violinu i kavir, 1988.; Pastorala za flautu, obou d’amore i violončelo, 1989.; 6 krokija za kvartet saksofona, 1990.; Legenda za rog i harfu, 1990.; Suita za 2 flaute, 1990.; Igra u dvoje za obou i vibrafon, 1990.  

Djela za dva klavira: Horoskop, baletna suita; Koncert (dodekafonski), 1960.; Plesna suita, 1968. 

Djela za solo instrument: klavirska: Sonata, 1929.; Dva preludija, 1930.; Kolo, 1930.; Partita, 1930.; Contradanza; Igra, scherzo fantastico; Mala suita, 1932.; Selo, suita za klavir; Varijacije i fuga (izgub.); Požar, plesna studija, 1934.; Carillon (uvršteno u Četiri preludija); Tri hrvatska pučka plesa; Hrvatski tanac (izgub.); Preludiji; Sonatina, 1942.; Impresije sa ladanja; Mali koncert, 1945.; Četiri preludija, 1948.; Dječja igra, 1949.; Narodne igre, 1950.; Sonata u a–molu, 1951.–52.; 8 studija, 1956.; Kaleidoskop 74, 1974.; Tri kompozicije, 1986.; 10 x 1, deset muzičkih impresija, 1989.; Preludij za orgulje (zagub.); Međuigre za profecije za orgulje; Tri stavka za harfu, 1960.; Tri igre za gitaru, 1975.; Monolog za violinu solo, 1976.; Passacaglia za orgulje, 1977.; Toccata cromatica za orgulje, 1977.; Dodekafonska studija za gitaru solo, 1978.; Improvizacija i igra za violinu solo, 1979.; Tri  studije za harfu, 1981.; Tri stavka za trombon, 1981.; Jug. narodna igra (Kokonješte) za violončelo, 1983.; Mali koncert za B–trubu, 1985.; Suita za čembalo, 1986.; Rhapsody za violončelo, 1987.; Preludij za orgulje, 1990. 

Djela za glas uz instrumentalni ansambl: In petto degli amanti, za sopran i komorni sastav; Oče naš za bariton i gudače; Iz moje domovine za sopran i komorni orkestar (zagub); Konjanik za bariton i instr. ansambl, 1961.; Ein Liederzyklus nach Gedichten von Kuba za mezzosopran, gudače i harfu, 1961.; Tri Gervaisove pjesme za sopran, puhački trio, violinu i čembalo, 1977.; 3 narodne za glas, engl. rog i harfu, 1978.; 3 balade Petrice Kerempuha za sopran, engl. rog i harfu, 1978.; Oproštaj za sopran solo, ženski zbor i instr. ansambl, 1978.; Lapadski soneti za gudače i bariton solo, 1979.; 2 duhovne pjesme za sopran i gudački kvartet, 1981.; Gloria za sopran solo, flautu i gitaru, 1983.; Stari crkveni kalendar za sopran (ili mezzo) i puhački trio, 1983.; Svatovac za sopran solo i instr. ansambl, 1984.; 1943., ciklus pjesama za bariton i simf. orkestar, 1984.; Pjesni na dubrovačku za sopran, trublju i orgulje, 1986.; Gloria za 2 soprana, violinu, violončelo i klavir, 1988.; Djetelina sa četiri lista za sopran, harfu i gudače, 1989.   

Djela za glas i klavir: Pjesma ljubavi (ciklus za sopran, sačuvan djelomično, dvije pjesme instr. 1939.), 1930.; Ajd’ u kolo, za sopran, 1930.; Djevojačke popijevke za sopran; Poslala me stara majka za sopran, 1932.; Daj me majko za njega za sopran, 1932.; Zviraj voda hladna za sopran, 1933.; Biljana platno beljaše za sopran (izgub.), 1933. Stara ljubavna pjesma za sopran ili alt, 1940.; Pjesma gostima za bariton; Djevojčica pri klaviru i Djevojče za srednji glas; Obradbe hrvatskih narodnih pjesama za sopran; Dalmatinske pučke popijevke; Obradbe jug. narodnih pjesama, 1933.–46.; Kad se Bog čovik učini, 1942. Tri božićne popevke iz Međimurja za sopran; Bugarske narodne popijevke za sopran, ciklus, 1946.; Pučki dvopjevi, 1949.; Šest bosanskih narodnih pjesama, 1950.; Vokaliza za sopran, 1951.; Iz Bosne, tri dvopjeva za sopran i alt, 1952.; Čakavska suita za sopran, ciklus (preradbe za kom. sastav i simf. orkestar, 1959.), 1955.; Na Stražniku za sopran, 1956.; Pjesme iz Koštane, 1956.; Serenada (obradba uz kom. sastav 1982.), 1957.; Masovne pjesme, 1961.; Sad zbogom ljubavi, 1961.; Kvarnerske zvjezdice; Proljetna pjesma za dječji glas, 1963.; Pumpajte–pušćajte, 1968.; Ja san čakavac, 1974.; Kolo mažurane za bariton, ciklus, 1986.; Prstići za sopran, 1986.; 3 ljubavne pjesme za bas, 1987.  

Djela za glas solo uz jedno glazbalo: Pjesma brata sunca za tenor i orgulje, 1974.; Hochzeitsgesang za bariton i orgulje, 1978.; Aleluja za sopran i tenor uz orgulje, 1979.; 4 bosanske za glas i gitaru, 1981.; Aleluja za solo glas, 1983.; Šest pjesama. za glas i klarinet, 1985.; Del óstoj prújno –blankón mi memóras za alt solo, 1987.  

Vokalno - instrumentalna djela: 22 kantate: Slavoslovije (Laudamus), 1925.–26.; Ustanici, 1951.; Romaniji, 1952.– 53.; Oranje kraljevića Marka, 1956.; Legende o drugu Titu, 1960.; Borbena kantata, 1961.; Srce od ognja, 1965.; Ruke prema noći, 1968.; Gospi od Zdravlja, 1971.; Istarske freske iz Berma, 1973.; Libertas, 1974.; Credo–legenda. o mojoj zemlji, 1975.; Dan mladosti, 1977.; Non bene pro toto libertas venditur auro, 1981.; Zavet kolone, 1982.; Pohvala Dubrovniku, 1983.; Ep o slobodi, 1985.; Mila Gojslavica, 1985.; Jubilate, 1985.; Himna suncu, 198 7.; Carmen Boscovichianum, 1987.; Pri Sv. Kralju, 1990; Veče mladosti, simfonijska slika, 1925.–26.; Rad, simf. slika, 1929.; Košulja sretnog čovjeka; Naš zavjet, 1949.; Stojanka majka Knežopoljka, simf. poema, 1950.; Sputnik, koncertni allegro, 1964.; Marulova pisan, svečani glazbeni prikaz, 1970.; Osorski requiem, 1977.; Lampaš, 1977.; Osorski misterij, 1977.–78.; Obradbe božićnih pjesama, 1979.–80.; Poema o Mostaru, 1980.; Srce slobode, 1980.; Mantinjada, 1981.; Varaždinska rapsodija, 1981.; Zakletva, 1981.; Tito, 1982.; Za Dan armije, 1985.; Oda Jugoslaviji, 1986.; Poruke, 1987. 

Vokalna djela: Svatovske, 1924.; Utva zlatokrila romantični ep, 1932.; Muka Gospodina našega Isukrsta (po Ivanu), 1936.; Hrvatska misa, 1939.; Podnevna simfonija, 1980.; Oda Križaniću, 1983.; Poljička pučka misa, 1983.  

Zborska djela za  mješovite zborove: Nad grobom ljepote djevojke; Mora (izgub.); Božićna himna, 1933.; Zavjetna, 1938.; Z bogom, 1939.; 2 mješovita zbora iz Samobora; Dies irae; Himna gradu Zagrebu, 1942.; Naprej; Narodna igra, 1949.; Dva mješovita zbora na bosanske narodne motive, 1950.; Na teferiču (zagub.), 1952.; Bosansko kolo (zagub.), 1952.; Zvijezda ponosa (zagub.), 1961.; Scherzo (zagub.); Pozdrav zori dalmatinskoj, 1976.; Tama je svud, 1979.; Liturgijske popijevke, 1982.–83.; Himnus, 1985.; Sedam kamenih cvjetova poljičkih, 1986.; Psalam 150, 1987.; Zadar, 1989.; Tri zborske skladbe, 1989.; Na mnogaja ljeta, 1990.; Psalam 95; Naš domaći glas, 1990.  

Zborska djela za muške zborove: Pokoj vječni, 1930.; Tužbalica, 1932.; Učiteljska pjesma, 1932.; Ljubavne pjesme, prije 1934.; Pokoj vječni II., 1935.; Pjesma strojeva; Pivanje drugo, 1936.; Zdrav Isuse, 1938.; Drei Weinsprüche, 1961.; Tremano luci sul monti, 1974.  

Zborska djela za ženske zborove: Dodolice, pučki obred, 1932.; Zagorska, 1939.; Svatovska pjesma, 1953.; Zaziv, 1983.; Moj kraj, 1986.; Pivanja, 1986.  

Zborska djela za dječje zborove: Nemanjino blago (izgub.); Tri hrvatske pučke popijevke, 1932.; Sokolski slet, prije 1933.; Psalam 148, 1936.; Kolijani, 1936.; Oče naš; Dvije pastorale, 1938.; Iz moje domovine;Himna pionirskom gradu, 1961.; Tri popijevke, 1962.; Pionirske pjesmice, 1982.; 3 dječje pjesmice uz 2 klarineta, 1986.; Tri dječje pjesmice, 1990.  

Scenska djela - opere: Sunčanica, romantična opera, 1935.; Amfitrion, komična opera (zagubljeno), 1936.; Rona, opera iz prosjačkog života, 1955.; Noć u kampu, muzička komedija (izgubljeno), 1959.; Đentlmen i lopov, muzička komedija, 1964.; Madame Buffault, fantastična opera, 1972.; Kentervilski duh, komorna opera, 1979.; Požar u operi, komična opera, 1980. 

Baleti: Zlato, 1928.–29.; Kameni svatovi, 1934.; Kći dalmatinskih planina (izgub.); Crvene cipelice (izgub.); Žetva, 1950.; Intermezzo, 1952.; Beatrice Cenci, 1957.; Veze, 1963.; Gitanella (izgub.), 1965.; Dr Atom, 1966.; Lutanja, 1966.; Menschen im Hotel, 1967.; Teuta, 1973.; Tri kavalira frajle Melanije, 1976.; Kraljevo, 1980.; Prsten, 1989. (Krpan E., Popis skladbi Borisa Papandopula)

Igrokazi: Micek, Mucek i Dedek, 1941. 

Melodrami: Dva melodrama, 1934.; Kralj i otadžbina.; Molitva majke Jugovića; Pjesme rada, 1943.; 4 melodrama.

Scenska glazba: Rođenje Salome; Faust; Umišljeni bolesnik; Trojanke; Ahilova baština; Američka tragedija i dr. 

Skladao je i filmsku glazbu: Barok u Hrvatskoj; Lisinski (1942, 1944); Jadran kroz vjekove; Bakonja fra Brne (1951); Milijuni na otoku (1955); Vincent iz Kastva; Pustolov pred vratima (1961); Stojan Mutikaša (1954), U oluji (1952).

Objavljuje gotovo 250 članaka s glazbenim temama u listu Novosti (od 1931- 1944), Međimurski glasnik (1932), Slovenski narod (1932), Grlica (1933–34), Jevrejski glas (1933), Jugoslovenska reč (1933), Jugoslovenski film-kurir (1933), Pravda (1933–35), Zvuk (1933–34, 1936), Ideje (1934–35), Ćirilometodski vjesnik (1935), Novo doba (1935–38), Jadranska straža (1937), Glasnik Primorske banovine (1938), Kölnische Zeitung (1938), Komedija (1939–40), Mariborer Zeitung (1939), Hrvatska pozornica (1940–44), Sarajevska hrvatska pozornica (1942–43), Hrvatski krugoval (1943), Nova Hrvatska (1943–44) , Spremnost (1945), Zborniku radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu 150. obljetnice rođenja Ivana Zajca, Zagreb (1982).

Obradbe i instrumentacije (izbor): Pariški život, opereta J. Offenbacha; Ljubav i zloba, opera V. Lisinskoga; Nikola Šubić Zrinjski, opera I. Zajca; F. Krežma: Koncert za violinu i orkestar u e– molu; F. Krežma: Allegro de concert; Tri capriccia prema Paganiniju, za glasovir; I. Zajc: Prvi grijeh; glasovirski izvodi opere I. Zajca: Lizinka, Zlatka, Pan Tvardovski, Gospođe i husari i dr.

Skladao je i glazbu za 14 dokumentarnih filmova među kojima su Vlak broj 51 (1947); Jadran kroz vjekove (1948), Vincent iz Kastva (1956),  te animirani Susret na pijesku (1959) (prema Papandopulo, Boris; Hrvatsko društvo skladatelja). 

Djelomično je sačuvana korespondencija bugarskog učitelja Borisa Gaidarova s hrvatskim skladateljima, među njima i Borisom Papandopulom. U pismima su se našla i Papandopulova djela koja su izvođena u bugarskim zborskim društvima. (Spasova, R., Georgieva, S., Arti musices, 2011, 5-35). 

Dobitnik je nagrada grada Zagreba “Vladimir Nazor”,  nagrade “Josip Štolcer Slavenski”, AVNOJ-a  i nagrade “Lovro pl. Matačić”. Nagrade koje nose njegovo ime su godišnja nagrada Boris Papandopulo, nagrada Hrvatskog društva skladatelja za autorsko stvaralaštvo na području ozbiljne glazbe te nagrada Boris Papandopulo HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci za najbolju opernu i za najbolju baletnu predstavu. O njemu je snimljen dokumentarni film (J. Sedlar i E. Krpan). Portretne karikature Borisa Papandopula načinili su  J. Kljaković i Klementina Požgaj-Schwarz (crtež ugljenom, Grafička zbirka NSK), a portretirali su ga i Truda Braun-Šaban (crtež ugljenom), J. Marinović (reljef) i K. Kovačić (poprsje).

Osnovna glazbena škola Borisa Papandopula u Kutini (od 1993) i Privatna osnovna glazbena škola Boris Papandopulo u Splitu (od 1996) nose njegovo ime. Poštanska marka (Slika 2.) s njegovim likom iz serije Hrvatska glazba  izdana je 2006. godine.

Slika 2. Poštanska marka s likom Borisa Papandopula

Godine 2012. utemeljeno je Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Boris Papandopulo, a 2013.godine osnovan Boris Papandopulo kvartet saksofona u Zagrebu. Od 2013. u Tribunju (Slika 3.) se održava Papandopulijana Tribunj festival ističući njegovo stvaranje i u tom mjestu. Festival povezuje sve programske sadržaje Papandopulove ostavštine s potrebom spajanja cjelokupnog opusa u jednu zbirku.

Slika 3. Potpis Borisa Papandopula

Boris Papandopulo cjelokupnim opusom stvaralaštva iskazuje razumijevanje izmjena životnih doživljaja i svakodnevnih situacija. U svojim skladbama osvrćući se na prošlost i kulturu svog zavičaja s realističkim pogledom na sadašnjicu u kojoj se nalazio optimistično i s humorom iskazuje mudrost naspram budućih događaja. Lakoćom stvaranja glazbenih misli i znalačkim poznavanjem glazbenih formi obvezuje nas na čuvanje svog opusa. Opsegom i vrijednošću ostavština Borisa Papandopula zaslužuje posebnu brigu. Nemogućnost pristupa cijeloj notnoj ostavštini obvezuje na čuvanje Papandopulovih djela te potrebu osnivanja zasebne zbirke Papandopulovih djela. Potrebno je istaknuti činjenicu da je Papandopulo ostavio snažan pečat svojim djelovanjem u raznim gradovima i mjestima jednakom snagom pretačući motive iz svakodnevnog života u notni tekst. 

Literatura i izvori:

• Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. https://www.info.hazu.hr/jedinice/arhiv-akademije/ (30/05/2021)  

• Hrvatsko društvo skladatelja.  https://www.hds.hr/clan/papandopulo-boris/ (30/05/2021)  

• Hrvatski glazbeni zavod. https://www.hgz.hr/o-nama/povijest-zavoda-2/ (30/05/2021) 

• Leksikofrafski zavod Mirosla Krleža, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Boris Papandopulo. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46514 (30/05/2021) 

• Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatski biografski leksikon. Boris Papandopulo. https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11916 (30/05/2021) 

• Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo. https://natjecanje-papandopulo.org/ (30/05/2021) 

• Krpan, E., Popis skladbi Borisa Papandopula. Spomenica preminulim akademicima, 1994, 70, str. 20–55. 

• Muzej grada Kaštela. Velikan hrvatske glazbe Boris Papandopulo - kaštelanski intermezzo.  https://www.facebook.com/MuzejGradaKaštela/posts/1280670412027563  (19/06/2021) 

• Papandopulijana - festival posvećen skladatelju i dirigentu Borisu Papandopulu. https://papandopulijana-tribunj.com/festival  (30/05/2021) 

• R. Spasova i S. Georgieva: Unknown Letters of Jakov Gotovac, Boris Papandopulo and Josip Štolcer Slavenski in Boris Gaidarov’s Archives. Arti Musices, 42(2011) 1, str. 5 –35.    

Prilog: 

Slika 1. Boris Papandopulo. https://sh.wikipedia.org/wiki/Boris_Papandopulo (30/05/2021)

Slika 2. Poštanska marka s likom Borisa Papandopula. https://www.epostshop.hr/hrvatska-glazba-boris-papandopulo/pid/879 (30/05/2021)

Slika 3. Potpis Borisa Papandopula. Cropix / Autor: Niksa Stipanicev / CROPIX